Vun danglamin hriselna chungchangah eng nge a entir?

Vun danglamin hriselna chungchangah eng nge a entir?
Darthlalanga kan inen hian eng nge kan en uluk deuh ber ni a i rin? Kan vun lo danglam ta deuh te kan hre thei em? Vun rawng lo danglam deuh te, vun ro char deuh bik lai lo awm thar te, duk tharlam te kan hmu ngai em? A chang chuan hetianga vun rawng leh awmdan danglam hian kan taksa hriselna chungchangah entir a nei thin. Tun tumah hian Times of India-in vun a lo danglam a, ngaihthah mai loh tur leh a entir ni theia an sawi te kan rawn tarlang e.
1. Vun/mit eng: Mitmu var lai tur kha a lo eng deuhin i hria em? Chutiangin i vun hrim hrim pawh kha a eng deuh riauin i hria em? Mitliam (jaundice) vang a ni thei a, thin (liver) lamah harsatna kan nei tih a entir. Hepatitis, mìta lungte awm emaw cirrhosis emaw vang te pawh a ni thei. Mitmu emaw vun emaw a rawng eng chu kan thisen a bilirubin tam vang a ni thei. Nausen te hian a chang chuan jaundice hlauhawm loh te pawh an nei thei a, mahse, puitlingah chuan ngaihthah miah loh tur a ni.
2. Vun dum/duk mam lo bik: Nghawngah emaw zakhnuaiah emaw vun rawng dum/duk bik, mam lo deuh bik (suede-like) a awm chuan, insulin resistance nen inzawmna a nei thei. A damdawi lam tawng chuan acanthosis nigricans an ti. A na lo va, mahse, kan taksain zunthlum (diabetes) risk kan nei tih min rawn hriattirna a ni duh hle. A chang chuan hormone lam fel lo eng emaw vang te pawh a ni ve thei a, pum (stomach) cancer vang pawh a ni thei. Mahse, pum cancer vanga hetiang rawn awm hi chu hriat tur a awm ve zeuh ang chauh a ni thung.
3. Phengphehlep ang deuh a hmai sen: I hmai, hnar leh biang-ah khan phengphehlep pianzia ang deuhin a rawn sen a, a reh mai lo em? Lupus vang a ni thei. Chu chu autoimmune disease a ni a, mi a tichauin, ruh chuktuah a na a, khua te pawh a sik thei.
4. Vun ro leh thak: Thlasikah vun a khawro a, a thak duh thin. Mahse, thlasik loah pawh i vun chu a roin a thak a, lotion i hman pawhin awmzia a awm lo a nih chuan thyroid fel lo emaw, kal (kidney) emaw thin (liver) emaw a fel lo awm vang a ni thei. A chang chuan thildang awm hmain a rawn thak vak thin. Ngaihthah loh tur a ni.
5. Khuavang chhinchhiah danglam thei: Khuavang chhinchhiah a rawng emaw a pianzia emaw danglam thei emaw, khuavang chhinchhiah dang aia danglam bik riau kan nei nih chuan ngaihthah loh tur a ni. Vun lam doctor (dermatologist) te chuan ABCDE rule an ti a, Asymmetry, Border, Color, Diameter, Evolving tihna a ni. Vun cancer vang a ni thei. Vun cancer hi hriatchhuah hma a nih chuan cancer rau rauah enkawl awlsam pawl tak a ni a, ngaihthah chuan hlauhawm tak a ni bawk.
6. Duk: Kan intauh palh vangin kan vun khawi emaw lai a duk fo. Mahse, a chhan hriattur awm si lo a rawn duk ringawt, a duk danah pawh a sen a dot ang deuha awm neuh neuh a nih chuan vitamin eng emaw thlakchham neih vang a ni thei a, a chang chuan chu aia serious deuh zawk, platelet disorder emaw thisen cancer emaw vang te pawh a ni thei. Chutiang chu tum hnih khat mai ni lo, a rawn awm deuh fo a nih chuan ngaihthah loh a tha.
7. Vun khawng/chhah deuh bik: I vun a khawng bik riau emaw, a chhah deuh bik riau emaw, a mar bik riau emaw anga i hriat chuan scleroderma vang a ni thei. Chu chuan vun mai a khawih lo a, taksa bung hrang hrang pawh a khawh thei. Vun chhah hi chu kal (kidney) lam vang emaw damdawi hman rei tawh avang emaw te pawh a ni thei. Ngaihthah loh phawt a tha.
8. Vun dâng leh duk pawl: Vun rawng a lo dâng emaw, a duk dan rawng pawl emaw grey emaw deuh a nih chuan thisen a oxygen tlem vang a ni thei a, lung (heart) emaw chuap (lung) lama fel lo awm vang pawh a ni thei. Raynaud’s disease nei thenkhat chun an kutzungtang rawng a lo dâng a, a var ang deuh lek lek emaw a pawl lam deuh emaw ang ten a awm niin an sawi. Hetiang hian hmui, hmai, kut tih vela a rawn awm a nih chuan doctor rawn thuai tur a ni.
9. Pem dam thei lo: I kut i tikak palh a, emaw pem i nei emaw a nih a, a dam hleihtheih loh emaw, i pân a dam hleithei lo emaw a nih chuan zunthlum (diabetes) vang a ni thei. Blood sugar a san hian taksa pem, hliam leh pân te a dam mai thei thin lo. A chang chuan pâan dam hleithei lo hi vun cancer vang pawh a ni thei.

Get real time updates directly on you device, subscribe now.

Leave A Reply

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More

Prečo sa listy paradajníka krčia v chlade Prečo skúsení záhradníci dávajú obyčajný chlieb Skrytnosť resevovania sadik bledých paradíznikov na slnku Ktorý stôl a stolička Sadike a bledega: Ako sa udržuje teplotné Skvelé tipy Čo sa deje s našimi Ako obnoviť mladosť kríkom a získať vedro jahôd z jedného Kako ostati zdrav do starosti: odgovori Skrivnost hitrega prebujanja postelj v Tretovanie záhrady Pivská metóda boja proti škodcom vo vašej záhrade Odrezávanie jabloní na jar pre bohatú úrodu veľkých Ako ubija vrtne nageljne: napake pri zalivanju, gnojenju in izbiri Alternatíva parketu: Aké podlahy budú najobľúbenejšie Prečo vám Skrytosť obrovských súkvetí Po tem Napake pri pripravi jedi z medom: kako se Gorcicni prah: Skrivnost praznih vej: zakaj sencne maline spomladi ne obrodijo Ako dosiahnuť plné Skrivnost popolnega pranja: naravni dodatek za Ako správne pestovať cesnak Opozorilni znak: Enostavni test Skrivnost resevanja občutljive lobelije za bujno cvetje Prebrisan trik Ako chrániť úrodu hrozna pred Nikdy viac nepremrhané Záhrada v ťažkej pôde: Past za koreniny paradajníka Psychológia úspechu: Sliva a jarné hnojenie: Prečo odkladanie vaječníkov Skrivná metóda na nekonečnú úrodu Cesa, ne smemo početi s Skrivnost popolnega korenja Preprost trik, Brusni papir z vodo: Odstranite stare sledi Skrivená moc silných koreňov v bežnom Ako skúsení záhradníci v apríli nosia vrecia Mravlje in spomladansko zdravljenje: Kako jih trajno Magnetná nevihta sa čoskoro skončí, vedci 5 nebezpečných signálov, ktoré môžu zničiť váš vzťah Ako jarné prerezávanie kovačnika zdvojnásobí úrodu Ako pripraviť jahody v vedrách s jedným jarným Trije skriti dejavniki za rumenenje spodnjih Prečo rovnaký čin vyvoláva hnev alebo nežnosť v závislosti od