Kan hma lawk July 20-a parliament monsoon session neih turah hian khel deuh laih tham pathum – Delhi Ordinance, Manipur buaina leh Uniform Civil Code te a awm a. Heng zingah hian kan lo bengkhawn zual deuh tur nia lang chu Uniform Civil Code hi a ni awm e. UCC chungchang hi tun hnai khan Maharsathra-ah prime minister-in a sawichhuak leh a, tun session-ah hian opposition party-te pawhin UCC-a an dinna an tihchian tawh a rinawm.
UCC chungchangah hian ngaihdan leh pawm dan hrang hrang a awm a. He dan thar hi hman a nih pawhin keini chu Article 3701G (special provisions) tlawhchhanin barhluih theih kan ni lo tih ngaihdan nei an awm a. |henkhat erawh chuan, Jammu&Kashmir pawh inrelbawlna leh flag nei hrang, special power nei ngat, RTI pawh hman ve theih lohna, state dangin ram an lei theih lohna, dual citizen nei khawpa inrelbawlna hrang nei an ni a, mahse parliament-in a thiat a, tunah chuan UT dinhmunah dah an ni leh mai a, keini pawh hi kan him bik chiah em maw ni le? tih ngaihdan nei an awm bawk a.
Jammu & Kashmir khan Danpui Part XXI-ah provisions (Art 370) chu a nei ve tho a, mahse special ni lovin ‘temporary provisions’ tih a ni ve thung.
India Danpui Part XXI-ah hian special provisions nei hi state 12 an awm a, chung zingah chuan Nagaland leh Mizoram ten special provisions an neih dan hi a special leh zual a, a chhan chu state legislative assembly remtihna lo chuan provision-te hi khawih danglam ve theih a ni lo a; hei hi state dang special provisions-ah chuan a awm ve hran lo a ni.
State rorel khawl remtihna tel lova khawih danglam ve theih loh turte hi (Art 371G) – Religious or social practices; Mizo customary law and procedure; Administration of civil and criminal justice, involving decisions according to Mizo customary law; Ownership and transfer of land and its resources.
Uniform Civil Code leh Keini
Get real time updates directly on you device, subscribe now.
Prev Post